Proces

Franz Kafka

2023年10月 · Rino Records Audiobooks · 朗讀者：Mario Cutek

有聲書

8 小時 49 分鐘

刪節版

符合資格

評分和評論未經驗證瞭解詳情

想要試閱 4 分鐘嗎？無論是否有網路連線，都能隨時聆聽。

新增

關於本有聲書

Ovaj roman, koji je Kafka kao i vecinu svojih djela smatrao humoristickim, najcesce se danas priziva kad se govori o izgubljenosti covjeka u neobjasnjivim birokratskim labirintima suvremenog drustva. No – to je samo jedna od mogucih interpretacija: osim ovih politickih i socioloskih aspekata, u Procesu vidimo i brojne motive koji su Kafku zanimali u svim djelima, kao sto je pitanje osobne krivnje, izgubljenosti pojedinca u neprijateljski nastrojenom, ne do kraja razumljivom svijetu, strah pred ispraznom seksualnoscu, te hladnoca i beskorisnost institucionalne religije u pokusajima da se pronadje duhovni mir. Kafka se slicnim motivima vracao vise puta, te stoga mnogi kriticari usporedjuju Proces s njegovim drugim romanom, Dvorac, nastalim 1926. godine, u kojem protagonist, takodjer poznat samo kao K., stize u selo kojim upravlja nepristupacan i bezlican autoritet dvorca, i uzaludno pokusava doprijeti do njega, slicno kao sto Josef K. uzaludno pokusava pronaci rjesenje za svoj polozaj. Takodjer se moze pronaci paralele s pripovijetkom U kaznjenickoj koloniji, napisanoj otprilike u isto vrijeme kad i Proces (prva je verzija nastala 1914., iako je objavljena tek 1919. godine), a zamisao o neprobojnosti birokracije prisutna je u gotovo svakom Kafkinom djelu. Neki se pak kriticari usredotocuju na psihoanaliticke elemente Procesa, naglasavajuci kako je vec sam naslov dvoznacan, jer se moze odnositi i na sudski proces, ali i na proces bolne samospoznaje. U prilog ovome govore nadrealisticni, apsurdisticki elementi romana, kao i predavanje Josefa K. sudbini, sto je simbolicki trenutak u kojem covjek prihvaca vlastite nedostatke i prestaje ih zatomljivati. Po dnevnickim zapisima znamo da je Kafka poznavao Freudove teorije, te je moguce da je neke od svojih »freudovskih« motiva u svoja knjizevna djela ukljucio svjesno i namjerno. U svakom slucaju, Proces je ostao jedno od najslavnijih, mozda i najslavnije Kafkino djelo, te je dao povoda mnogim interpretacijama i ekranizacijama: još 1962. godine, slavni redatelj Orson Welles napravio je filmsku verziju – snimanu u Zagrebu – u kojoj je Josefa K. igrao Anthony Hopkins, dok je ulogu Odvjetnika Welles preuzeo na sebe. Njemacki skladatelj Gottfried von Einem pak sredinom 20. stoljeca skladao je operu Der Prozeß, koja je dozivjela vise uprizorenja sirom svijeta.

關於作者

Franz Kafka zidovski je pisac koji je ostavio traga u knjizevnosti osebujnim nacinom pisanja i zanimljivim te pomalo mracnim temama. O Franzu se puno pisalo, pa su tako proizasle mnoge teorije o njegovom psihickom stanju. Od toga se nista nije dokazalo nego su sve bile pretpostavke do trenutka kada je pokusao pociniti samoubojstvo, sto je bio dokaz odredjene psihicke nestabilnosti. Franz Kafka rodjen je u Pragu 3. srpnja 1883. godine. Odrastanje u sjeni oca na njega ce ostaviti veliki trag. Rodjen je bogatoj obitelji u kojoj je dominirao otac, Herman Kafka kojeg je Stanley Corngold opisao kao dominantnu osobu s odlicnim poznavanjem ljudske prirode. Od 1889. do 1893 Kafka se skolovao u Njemackoj skoli za djecake, a nakon zavrsetka osnovne skole upisao je gimnaziju da bi se potom zaputio na Fakultet kako bi studirao kemiju. Nakon kemije prebacuje se na njemacku knjizevnost i povijest, da bi nakon toga upisao pravo. Za zivot je zaradjivao radeci kao pravnik, iako je cijelo vrijeme htio biti pisac. Unatoc tome sto je radio Kafka je bio materijalno osiguran zahvaljujuci svom ocu. Opisan je kao osoba kojeg je vjecno mucila pozuda, a poznato je kako je tijekom zivota cesto posjecivao bordele. Od duzih veza imao je jednu s Felice Bauer s kojom se povremeno vidjao i najvise komunicirao preko pisama. S njom je bio dva puta zarucen. Druge zaruke prekinuo je 1917. godine kada ga je pogodila teska bolest tuberkuloza. Godine 1920. zarucio se s Julie Wohryzek, siromasnom sobaricom iz hotela, a dok je bio zarucen s Felice, varao ju je s Margarethe, prijateljicom od Felice koja je zivjela u Berlinu i koja je poput njega bila Zidovka. Neko vrijeme se govorilo kako je Kafka imao dijete s Margarethe za koje on nije znao, a koje umrlo brzo nakon rodjenja, dok drugi tvrde kako to nije istina. Iako se nikada nije zenio Kafka je cijenio instituciju braka i obitelji. Kafkino stvaralastvo proslo je u znaku pripovijetki, aforizama, romana i pisama, a sve ih je povezivalo duhovno jedinstvo. Unatoc tome sto je djelovao pod dojmom romantizma, europske tradicije kakvu su njegovali Goethe, Dostojevski i Falubert te zidovskog heterodoksnog ucenja, Franz je do danas ostao jedan od rijetkih autora koje se ne moze svrstati ni u jedan od pravaca. Njegova djela opisuju surovu i sivu stvarnost u kojoj su likovi uglavnom potlaceni u neprekidnoj borbi sa surovim birokratskim sustavom. To se najvise primijeti u djelima poput: "Amerika", "Proces", "Zamak" te "Preobrazaj" kao najpoznatije djelo koje je napisao. Citajuci Kafkina djela moze se osjetiti atmosfera u kojoj su likovi pomalo izgubljeni te u nemogucnosti da komuniciraju sa svima ostalima. Zahvaljujuci uspjesnosti napustanja religioznih shvacanja i okrecuci se filozofiji Kafka je postao jedan od najpoznatijih duhovnih pisaca 20. stoljeca. Za njegova zivota objavljene su dvije zbirke pripovjedaka, a ponesto i u casopisima. Za vrijeme njegovog zivota objavljene su pripovijetke "Promatranje", "Seoski lijecnik", "Lozac", "Preobrazaj" i "Osuda". Vecinu svojih djela oporucno je namijenio za spaljivanje, ali je izvrsitelj oporuke, knjizevnik Max Brod odbio to uciniti. Radi se o "Procesu", "Zamku" i "Americi". Tuberkuloza od koje je obolio 1917. godine pogorsala se 1924. godine nakon cega se morao vratiti u Prag gdje se za njega brinula sestra Ottla. Umro je od tuberkuloze, 3. lipnja 1924. godine u Becu. Godine 1931. izasle su pripovijetke "Pri gradnji kineskog zida". Franz Kafka bio je poznati knjizevnik i jedan od najznacajnijih autora suvremene svjetske literature i suvremenog romana. O tome svjedoci opsirna literatura te da se svi romanopisci koji su dosli iza njega, pozivaju na njegova djela kao na pocetak moderne pripovjedacke proze.